tema: KOVANICA (metalni novčić)
tehnika: GLINAMOL
Zadatak:
U tehnici glinamola izmodelirati uvečanu kovanicu (metalni novčić). Zadatak možete raditi po stvarnom modelu ili po izmišljanju neke vlastite i neobične kovanice. Veličina modela mora biti min. 10 cm širine i min. 1 cm visine (debljine). Prilikom modeliranja pojedini dijelovi kovanice biti će ispupčeni a neki udubljeni. Navedena vrsta oblikovanja mase naziva se RELJEF.
PROČITATI naredni tekst a zatim u priloženoj galeriji fotografija pokušati odrediti koja fotografija odgovara pojedinoj vrsti SKULPTURE!!!
Masa je prostorni oblik sa sve tri dimenzije: širinom, duljinom i visinom. Masu također određujemo kao obujam ili zapremninu nekog tijela u prostoru. Masa iznutra može biti šuplja i sadržavati prostor unutar sebe, kao primjerice kuća ili lopta. Masom možemo zvati kamen, grumen gline i sl., ali i posve tanak list papira – bilo koji trodimenzionalni oblik koji u sebi ne sadrži prostor.
Skulpturu dijelimo na reljef i punu plastiku.
Vrste reljefa: – uleknuti
– niski
– visoki
Puna plastika može biti skulptura (statična) i mobil (pokretna).
Prema odnosu mase i prostora možemo napraviti kategorizaciju mase pune plastike:
– monolitna ili apsolutna masa
– udubljeno-ispupčena masa
– prošupljena masa
– plošno-istanjena masa
– linijski istanjena masa
1. Monolitna ili apsolutna masa
Monolitna masa je volumen posve ispunjen materijom, zatvoren, prostor je istisnut iz volumena. Statičan je odnos volumena i prostora: prostor ne prodire u volumen, a volumen ne prodire u prostor. Prostor samo kruži i obavija volumen. Oblik je zbijen. Jaje, kamen ili krumpir primjeri su apsolutne mase u prirodi.
2. Udubljeno-ispupčena masa
Ako prostor negdje prodre u volumen, penetrira ga, i ako volumen izađe u prostor, tada govorimo o udubljeno-ispupčenoj masi, odnosno o konkavno-konveksnoj masi.
3. Prošupljena masa
Prošupljena masa nastaje potpunim prolaskom prostora kroz masu. Prostor tada slobodno struji, a volumen ga obuhvaća i okružuje.
4. Plošno-istanjena masa
Pritiskom na masu s obje strane počinjemo ju istanjivati. Prostor sve više dolazi do izražaja prema masi koja se sve više smanjuje. List papira, morska školjka ili komad lima primjeri su plošno istanjene mase.
5. Linijski istanjena masa
Ako masu pritišćemo sa četiri strane (odozgo, odozdo, slijeva i zdesna) počinjemo joj oduzimati masu toliko da nas konačni oblik podsjeća na liniju, kao primjerice žica ili grana. Pošto takvi oblici ipak sadrže određenu količinu mase (opipljivi su) govorimo o njima kao o linijski istanjenim masama.
6. Mobil
Mobil je pokretno prostorno tijelo. Ono se samo giba, bilo strujanjem zraka, elektromotorom, ili nekim drugim izvorom energije. Gledatelj ne mora obilaziti oko mobila da bi ga cijelog sagledao; on se sam okreće i pokazuje sa svih strana.
7. Reljef
Reljef je masa oblikovana na plohi; oblici na reljefu su uvijek u većoj ili manjoj mjeri vezani uz podlogu. Oblici su na reljefu dakle izbočenja na plohi. Prema visini izbočenja reljef dijelimo na:
1. Uleknuti reljef, koji nastaje urezivanjem, utiskivanjem, klesanjem i udubljivanjem u plohi. Izbočenja nema.
2. Niski reljef, na kojem masa neznatno ulazi u prostor, a prostor samo plitko ulazi u masu; izbočenja na plohi su niska.
3. Visoki reljef, gdje su oblici već gotovo nezavisni od podloge, ali se ipak za nju drže nekim svojim djelom. Masa jako izlazi u prostor, i prostor veoma prodire u masu, a izbočenja su vrlo velika.
