Kašteli i fra Anđeo Zvizdović

Kašteli su mjesto na planini Zahor, na kome se nalaze ostatci srednjovijekovnih građevina iz vremena bosanskog kraljevstva. Sagradili su ih franjevci, a koristili su ih kao prostor za molitvu. U današnje vrijeme, vidljive ostatke građevina čine tri veće prostorije mogućeg kapaciteta 40 do 50 ljudi, smještene duboko u stjenovitom dijelu planine Zahor.

Kašteli se nalaze na nadmorskoj visini 1.158 m, na tromeđi između Busovače, od koje su udaljeni oko 20 km, Fojnice oko 10 km i Kiseljaka oko 30 km.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je 2017. godine povijesno područje – Stari grad Kašteli, koje katastarski pripada općini Kiseljak, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Izgled Kaštela danas (snimka dronom)

[ngg src=”galleries” ids=”7″ exclusions=”55,57″ display=”basic_thumbnail” override_thumbnail_settings=”1″ thumbnail_width=”300″ thumbnail_height=”220″ show_slideshow_link=”0″]

Događaji nakon 21. svibnja 1463. godine, pada kraljevskog grada Bobovca

Za vrijeme osmanskog osvajanja Bosne u svibnju 1463. godine, franjevci na čelu sa fra Anđelom Zvizdovićem bili su se sklonili u Kaštele. Upravo odatle krenuo je fra Anđeo Zvizdović na polje Milodraž susresti se sa sultanom Mehmedom II. Osvajačem. U to vrijeme sultan se sa svojom vojskom bio utaborio na polju Milodraž, smještenom u podnožju planine Zahor, između Busovače i Kiseljaka. Sultana Mehmeda II., koji je deset godina ranije (29. svibnja 1453.g.) pokorio i bizantsku prijestolnicu – Carigrad, fra Anđeo moli da bosanskim franjevcima, pa tako i njihovom narodu, dopusti ostanak u svojoj domovini i u svojoj vjeri. Sultan pristaje udovoljiti molbi fra Anđela Zvizdovića, te 28. svibnja 1463. godine izdaje povelju – Ahdnamu, kojom dopušta bosanskim franjevcima, a preko njih i narodu, da slobodno ostanu i  ispovijedaju katoličku vjeru u njegovom carstvu.
Dokument Ahdname čuva se u franjevačkom samostanu Duha Svetoga u Fojnici.

Tekst Ahdname

Dokumentarni film o Ahdnami

O fra Anđelu Zvizdoviću Fra Anđeo Zvizdović, Crkva Svetog Ante u Busovači Fra Anđeo Zvizdović je rođen oko 1420. godine u selu Zvizde, u okolici današnjeg G.Vakufa-Uskoplja, pa odatle i prezime Zvizdović. Za vrijeme pada Bosne pod Osmansko carstvo 1463. godine, bio je poglavar Bosanske franjevačke kustodije. Umro je 7. lipnja 1498. godine u Fojnici, a njegov grob danas se nalazi u crkvi Duha Svetoga u Fojnici. Franjevački red je fra Anđela proglasio blaženim, a spomendan mu se slavi 7. lipnja. Fra Filip Lastrić, provincijal Bosne Srebrene od 1741. do 1745. godine, bilježi: „O njemu (fra Anđelu) u martirologiju Reda za dan 7. lipnja stoji ova pohvala: U Fojnici, u Bosni Srebrenoj, (spomen) blaženog Anđela iz Vrhbosne … koji …i mnogo tisuća nevijernika Kristu obrati, a poslije smrti mnogim se čudesima proslavi.“ (Pregled starina Bosanske provincije, Ancona 1776.g.)

Iz predmeta Povijest – srednjovijekovna Bosna, gradivo VII. razreda, tekst “O fra Anđelu Zvizdoviću” priredila učenica Jelena Vuleta